Најновији чланци  

   

REGISTRUJTE SE  

   

NA SAJTU  

We have 54 guests and no members online

   
Welcome, Guest
Username: Password: Remember me
Dobro došli u Kunena forum!
Ispričajte nama i našim članovima ko ste, šta vam se sviđa i zašto ste postali član ovog sajta.
Želimo dobrodošlicu svim novim članovima u nadi da ćemo se često viđati!

TOPIC: NEMILOSRDNO OTIMANJE IMOVINE

NEMILOSRDNO OTIMANJE IMOVINE 27 Oct 2016 20:26 #2035

  • st.vodnik
  • st.vodnik's Avatar
  • OFFLINE
  • Senior
  • Posts: 64
  • Thank you received: 71
  • Karma: 7
SAMI PRONAĐITE NEPOVRATNI GUBITAK
Poštovane kolege,
Imao sam malo slobodnog vremena te sam sastavio jedan algoritam, jednostavan za upotrebu da bi svaki kolega mogao da tačno utvrdi koliko ga je vlast realno olakšala, odnosno koliko mu je umanjila kupovnu moć i realnu potrošnju manirom otimanja dela penzije, do kraja 2017.godine, najverovatnije i dalje.

Nema posebne potrebe da zbog toga pravimo sebi neuroze i psihološke probleme, to nismo mogli izbeći ili sprečiti, znaju da smo stari, bolesni i za vlast praktično bezopasni.Ne smemo pristati na ovakvu praksu države prema nama, trebamo se boriti i to odlučno da ova pljačka konačno prestane, da nam penzije zakonski budu određene, redovno usklađivane i cele isplaćivane, po kalendaru.

Obrada je u priloženoj datoteci.
Moja penzija je sićušna tako da imam „osećaj malog gubitka“ kako je govorio Andrić. Najlakši je osećaj „malog gubitka“ a takođe i „totalnog gubitka“.
Najteži je osećaj „velikog gubitka“ ali koji nije totalni. Neverovatno ali istinito.
U prilogu su dve stranice: Obrada do visine penzije od 40.000,00 dinara i preko 40.000,00 dinara.
Stvarno , kolege koje su napredovale u vojnoj karijeri, stekli visoke činove i zvanja, imaju gubitke milionskog iznosa za samo 3 godine i dva meseca.

Ovo su sve nepovratni i definitivni gubici, bez nekih naročitih efekata, jer druge važne stvari nisu, niti će biti, sprovedene kao što je recimo skidanje „partijske vojske“ sa apanaže iz državnog proračuna, JP, sportskih klubova itd. i njihovo upućivanje na privatni sektor odnosno na berzu rada.

Hvala gospodinu "starijem vodniku" na uloženom trudu.
Molim ga da objasni čitaocima zašto je u proračunu primenio konformnu metodu (kamata na kamatu) budući da je istu Ustavni sud proglasio neustavnom ?

www.propisi.com/konformna-metoda-obracun...te-nije-ustavna.html

Administrator sajta
Branislav Jevtić, dipl. inž.


ОДГОВОР КОЛЕГЕ "СТ. ВОДНИКА"

Kolega Bane,
Ne radi se o zaračunavanju zatezne kamate dužniku za neplaćanje duga. Ta
čno je da se zatezna kamata po odluci US računa prostim interesnim računom zato što se kamata plaća na inicijalni dug, obračunata kamata se ne može pripisivati dugu jer se dug u principu ne može uvećavati, nego samo smanjivati ako se deo otplati. Ne znam da li kolega zna da se kod plaćanja duga prvo namiruju kamate a onda ako nešto preostane smanjuje se dug.

U našem slučaju radi se o računu ULOGA.
Ako uložiš u banku 100 dinara uz godišnju kamatu od 10% na kraju godine stanje tvog uloga biće 100 + 10 =110 dinara. Ako ne podižeš ništa banka ponovo na ovaj sada uvećani ulog plaća kamatu od 10% i na kraju druge dodine stanje uloga će biti: 110 + 11 = 121 dinara. Ako opet ništa ne podižeš ponovo banka plaća kamatu i na kraju treće godine biće stanje uloga: 121 + 12.1 = 133,1 dinara. Ovo je složeni kamatni račun na banalnom primeru. P= 10% konformna stopa je 1 + 10/100 = 1,1. Frmulom složenog interesa se može dobiti stanje uloga odmah na kraju treće godine: S = K * 1,1(exp)3 = 100 * 1,1(exp)3 = 133,1 (isti rezultat kao i gore)

Znaći kod računa ULOGA danas banke primenjuju konformnu metodu, sa neprekidnim kapitalisanjem, mesečnim kapitalisanjem godišnjim kapitalisanje, u principu rezultat je sa zanemarljivo malom razlikom. Oćito je kolega da nemaš baš mnogo na oročrnoj štednji.
Moja ideja je bila sledeća:

Koliki je revalorizovani gubitak penzionera, znaći realna kupovna moć smanjena ako im svaki mesec država uzima određeni iznos.
Recimo država penzioneru svaki mesec "skida" 4000 dinara. Penzija 42,800,00 dinara. Proveri u obradi.Penzioner za 38 meseci nominalno gubi 152.000 dinara.

Međutim, da nije država uzimala penzioneru nego da je penzioner početkom svakog meseca sam stavljao na oročenu štednju kod banke ovih 4000 dinara sa godišnjom kamatom na oročenu štednju od 4,5% , banka bi mu krajem svake godine kapitalisala, obračunala kamatu, pripisala štednom ulogu kao što sam gore na minornom primeru objasnio, znaći krajem 2014, 2015, 2016, i 2017.g odine, znaći konformnom metodom i dobilo bi se stanje uloga od 163.402,55 dinara,Vidi u obradi. Penzioner je ukupno nominalno uplatio u banku 152.000 dinara i dobio je bankarsku kamatu u iznosu od 11.402,55 dinara.Znaći njegov realni gbitak je 163.402,55 dinara.
Zatim, penzionera sleduje usklađivanje penzije po nekom modelu ( u Srbiji tzv. švajcarski model-jedan od najgorih modela), dva puta godišnje približno jednako stopi inflacije unazad, gde sam računao skromnih 4%.

Takođe taj uvećani deo dobija svakog meseca , usklađivanje je trebalo biti 4 godine i izračnata je njegova moguća penzija u tabeli. Naravno da usklađivanja nije bilo i da su ovi nominalni iznosi koje je trebao dobiti ustvari gubici za penzionera. Takođe sam ove gubitke zbog neusklađivanja penzije revalorizovao štednom kamatnom stopom ( kao da je uvećanje penzije svakog meseca penzione stavljao na banku kao oročeni ulog, potpuno isto kao napred) banka mu računa kamatu konformnim metodom i dobijaju se gubici zbog izgubljene kamate odnosno dobijaju se realni gubici u izgubljenoj kupovnoj moći. Na osnovu penzije koju prima umanjenu i penzije koju bi primao da nije bilo umanjivanja, odnosno da je penzija usklađivana izračunata je stvarna stopa smanjenja primanja penzionera iz prava na penziju i vidiš da je stopa oko ili preko 25%. Onda sam na osnovu ukupnih gubitaka izračunao koliko je za ove 3,16 godina izgubljeno celih penzija konkretnog penzionera. Ovi sa velikim penzijama gube čak 9 ili 10 penzija.
Znaći da svaku treću penziju sada realno ne prima.


Zaključak:

Zatezna kamata, kamata na neplaćeni dug koji je na izvršenju, obračunava se prostim kamatnim računom, što kažu nema kamate na kamatu, zato što je ugovorena ili zakonom određena kamata na dug a ne na kamatu.
Kamata na štedne depozite obračunava se složenim kamatnim računom, preko jednog operatora koji se naziva koformna stopa i zato se naziva konformna metoda. Proveri kolega u prvoj banci. Ima banaka koje se služe trikom: kada položiš depozit i oročiš ga na godinu dana, recimo, banka ti onda odmah otvori jedan tekući račun i da ti čak neku karticu. Kada prođe period oročenja, banka zaračunava kamatu, pripisuje ulogu i sve prebacuje na taj tekući račun. Ako ne dođeš da podigneš onda ti banka dalje računa kamatu avista. Ima banaka koje daju rok od recimo 15 dana da dođeš i da uradiš nešto sa ulogom kome je pripisana kamata. Ako ništa ne uradiš onda 16. dan ulog sa kamatom se računa kao novi ulog sa istim rokom oročenja i sa kamatom koja je važila na taj dan. Znaći primenjuje konformnu kamatnu stopu.
Srdačan pozdrav za administraciju sajta a posebno za kolegu Baneta.


Додатни коментар колеге "Ст. водника", 06.11. у 23.13

OPASNA JE ZATEZNA KAMATA

Zatezna kamata se u pravno ekonomskoj teoriji smatrala, pa i danas smatra jednom vrstom specifične kazne za dužnika.
Tom kamatnom stopom se realno namiruje poverilac što je u principu dovoljno sa kamatom u visini Referentne kamatne stope Centralne banke.
Zatezna kamata se formira u državama skoro proizvoljno, kada se na referentnu kamatnu stopu Centralne banke dodaje određeni procenat. U Srbiji je to broj 8%, tako da zatezna kamata trenutno iznosi 12% jer je trenutna Referentna kamatna stopa NB Srbije 4%.
Zatezna kamata je varijabilna kamata i menja se promenom visine Referentne kamatne stope Centralne banke.
Referentna kamatna stopa je ustvari Eskontna stopa po kojoj se recimo eskontuju hartije od vrednosti , za naplatu pre roka, kao što je menica ili blagajnički zapis i sl.
Ustavni sud je odredio da se Zatezna kamata računa prostim interesnim računom i zabranio primenu konformne metode za obračun. Primena konformne metode je praktično za par godina dužnika praktično uništavala jer je kamata postajala nekoliko puta veća od duga.
Međutim, zbog visine stope zatezne kamate ona je i danas vrlo opasna ako dužnik padne u docnju.
U primeru koga sam obrađivao sa smanjenjem penzija računao sam bankarsku kamatu na ulog koja ide po konformnoj metodi odnosno ide „kamata na kamatu“. To je realna revalorizacija, nema kazne iako ide po konformnoj metodi.
Može se matematički dokazati da je Zatezna kamata superiornija, da brže dostiže vrednost osnovnog duga iako se računa prostim interesnim računom.
Na našem primeru:
N = iznos smanjenja penzije; p = 4,5% (bankarska kamata na oročeni dinarski depozit na godinu dana) ; q = 12% ( Zatezna kamata godišnja); g = 3 ( godine obračuna)

KONFORMNA METODA:
Stanje uloga nakon 3 godine je:
N* (1+p/100)exp(3) = N* 1.045exp(3) = 1,141N
Kamata je:
1,141N – N = N(1,141 – 1) = 0,141N
(Apstrahuju se dodajna ulaganja svakog meseca radi manjeg komlikovanja obrascima, posmatra se da je ulaganje bilo jednom godišnje.)

ZATEZNA KAMATA:
Prosti interesni račun,
Iznos kamate za tri godine:
3* (N * 12)/100 = 36N/100 = 0,36N

Pošto je 0,36N veće od 0,141N sledi da je Zatezna kamata „izdašnija“ iako se računa prostim procentnim računom.

Ako bi u našem primeru želeli da utvrdimo za koliko vremena će se kamata izjednačiti sa osnovnim dugom dobili bi sledeće:

KONFORMNA METODA:
N * 1.045exp(x) - N = N, delimo sa N,
1,045exp(x) – 1 = 1, dalje
1,045exp(x) = 2, logaritmujemo
x * log1,045 = log2, odavde je,
x = log2 : log 1,045
x = 0,30103 : 0,01912
x = 15,74 godine
Znaći da bi kamata dostigla vrednost inicijalnog duga po konformnoj metodi potrebno je da prođe 15,74 godina..
ZATEZNA KAMATA:
Prosti interesni račun,
x*(12N/100) = N, pomnožimo sa 100,
x * 12N = 100N, odavde je,
x = 8,33
Znaći da za 8,33 godine ukupna zatezna kamata se izjednačuje sa inicijalnim dugom. Skoro duplo brže nego primena Konformne metode na račun uloga.
Zašto?
Zato što je stopa zatezne kamate skoro tri puta veća od stope bankarske kamate na oročeni depozit. Na jednom primeru sam simulirao da je svakog meseca uzimano od penzije kao što i jeste, dobio sam da je ukupna Zatezna kamata bila skoro 100% veća od bankarske kamate na štedni ulog oročen na godinu dana.
Znaći ako bi penzioneri pokrenuli parnice protiv FPIO , računala bi se zatezna kamata i tada bi penzioneri čak i zaradili, skoro duplo, nego što bi se dobilo revalorizacijom po bankarskim kamatama na štedni ulog.
Pitanje je stava naših sudova čije su oči uprte u Izvršnu vlast tako da je dobijanje parnica za penzionere po mom mišljenju malo verovatno. Ovo je posao advokata da procene šansu
Attachments:
Last Edit: 05 Nov 2016 23:37 by Бранислав.
The administrator has disabled public write access.
Time to create page: 0.099 seconds
Powered by Kunena Forum ::